WorldPoliticus.com ili DonaldTrumpNews.co dvije su od blizu 140 stranica napravljenih u makedonskom gradu Velesu tokom posljednje predizborne kampanje u Americi. Na ovim stranicama se objavljuju lažne vijesti o Donaldu Trumpu. Mlade Makedonce koji stoje iza svih tih stranica uopće ne zanima Trump, oni imaju isključivo ekonomske motive pa na lažnim vijestima zarađuju ogroman novac.

Plasiranje oglasa američkom korisniku Facebooka blizu četiri puta je skuplje nego korisnicima izvan SAD-a. Iako se veliki američki izdavači postupno odmiču od takve monetizacije sadržaja, u Velesu taj novac znači puno. Makedonci su shvatili da je najlakše privući posjetitelje na stranicu ako objavljujue sadržaj koji se viralno širi Facebookom.

To znači da pišu senzacionalističke i izmišljene informacije koje idu u prilog Trumpu. Takve stranice otvaraju prozor u svijet zarađivanja novca od sadržaja namijenjenog najbogatijem svjetskom tržištu i to specifično putem društvenih mreža.

Interesantna priča, ali medijima van Makedonije

Lažne vijesti nastale u Velesu donijele su u posljednjoj godini Makedoniji više "publiciteta" u stranim novinama nego bilo koji drugi događaj, dostignuće, film, evropsko zlato u rukometu i sl. smatra Aleksandra Temenugova, nekadašnja novinarka, jedna od osnivačica i predavačica na Visokoj školi za novinarstvo i odnose s javnošću u Skoplju.

U razgovoru za Klix.ba je kazala kako je interesantno da o ovoj temi ima veći broj stranih istraživačkih priča, nego onih koje su napisali domaći novinari u Makedoniji.

"Nakon američkih izbora prošle godine trebalo je da nam dodje britanski Channel 4 kako bismo vidjeli da imamo 'priču' ispred nosa (iako za ovaj prilog moram reći da nisu poštovani novinarski etički principi koji važe kada se intervjuišu maloljetnici: nema roditeljske saglasnosti i jasne dozvole za snimanje maloljetnika)", kazala nam je Temenugova. Na pitanje kako komentira činjenicu da tinejdžeri na takav, možemo slobodno reći, prevarantski način, zarađuju ogroman novac, Aleksandra je kazala da nije bila u Velesu i da nije istraživala njihov "biznis" da bi mogla objasniti kako zarađuju novac.

"To bi vjerovatno trebalo pitati stručnjaka za informatičke tehnologije ili digitalni marketing, kako bi stručno objasnili šemu koju ova grupa mladih Velešana koristi u digitalnom oglašavanju. Ali mogu reći da je ta grupa mladih Velešana još uvijek dio ove industrije fake newsa i kao što i sami kažu za CNN, čekaju izbore u SAD-u 2020. Oni i dalje rade, iako su u međuvremenu prebacili svoje tržište s politike na sajtove o zdravoj ishrani, autima ili na tabloide. I ova grupa je samo jedan element, ili da budem preciznija, oni su samo proizvod nove digitalne revolucije", smatra naša sagovornica.

Aleksandra Temenugova klix.baAleksandra Temenugova (Foto: Media.ba /Media Centar Sarajevo)

Fenomen lažne vijesti samo dokazuje da Millennials znaju 'Darvinove zakone' u novoj digitalnoj evoluciji: da dobro razumiju kako ona funkcioniše i ko su slabe karike u ovom sistemu. Dokazali su da dobro razumiju navike online publike (američke pretežno), znaju kako se ona hrani informacijama, kako treba izgledati jedan 'clickable' naslov, znaju koja fotografija će donijeti više lajkova i komentara, odnosno više reklama i novca.

"Oni dobro znaju kako funkcioniše začarani krug echo-komore i filter bubblesa koji potvrđuje izbor publike, njena vjerovanja i stavove. Znači, oni su se samo adaptirali na nove biznis modele koji targetiraju pažnju online publike. Drugim riječima, ovi tinejdžeri su uveli samo novu formu medijske manipulacije, otkrili jedan novi lik propagandne mašinerije koju smo prije imali preko tradicionalnih medija, ali u drugom pakovanju. Zar prije 15-20 godina nismo imali lažne vijesti i iskrivljenu stvarnost u novinama i na TV-u?", pita Aleksandra Temenugova, glavna urednica Mediuma, prvog srednjoškolskog časopisa u Makedoniji.

Lijek je u medijskoj pismenosti u formalnom obrazovanju

Na koji način se može kontrolirati objava lažnih vijesti u slobodnom internet prostoru? Kako edukovati ljude o razlikovanju lažnih od tačnih i objektivnih vijesti? U čemu ili kod koga je ključ?

"E to je pravo pitanje. Prvo i osnovno, lijek je u medijskoj pismenosti u formalnom obrazovanju. I to što ranije, to bolje. Samo za ilustraciju - mi smo radili istraživanje medijske pismenosti u Makedoniji u kojem smo analizirali da li uopće i kako medijski educiramo naše srednjoškolce. Podaci su poražavajući: vrlo malo, sporadično i bez ikakvog sistematskog pristupa kako bi naši učenici imali vještine i znanje za kritičku opservaciju medijskih poruka. Naš obrazovni sistem insistira na upotrebi informacijsko-kompjuterskih tehnologija i obaveznom korištenju IKT u nastavi (min. 30 posto od nastave osnovnih i srednjih škola), ali to nije dovoljno. To je samo dio medijske pismenosti (kompjuterska i digitalna pismenost). No, da bismo bilo šta uradili u ovoj oblasti, treba prvo da vidimo koji je nivo medijske pismenosti, kao što se mjeri u zemljama EU – i za odraslu i za maloljetnu publiku. Činjenica je da malo zemalja u ovoj regiji preko svojih nacionalnih medijskih regulatora provodi ovakva istraživanja, kao što nalaže EU Direktiva za audio medijske usluge. Makedonija je preko Agencije za audio i audiovizuelne medijske usluge čak ove godine u januaru dobila prve rezultate za nivo medijske pismenosti i to samo za odraslu publiku. Za djecu još ne znamo, jer još nemamo takvo istraživanje", izjavila je Aleksandra.

Lijek se može naći i u neformalnom obrazovanju. Vannastavne aktivnosti, obuke, ljetne škole novinarstva i medijska produkcija koje iniciraju građanske organizacije su isto tako dio medijske pismenosti, a to je potvrdilo i posljednje istraživanje Evropske medijske opservatorije. To se radi i u Makedoniji preko www.medium.edu.mk koji je online resurs namijenjen srednjim školama, medijima i građanima.

Treće rješenje je profesionalno novinarstvo.

"Bez obzira na to što dolazim iz novinarske škole i kao bivša novinarka, ipak mislim da se trebamo vratiti osnovama novinarstva i onome čemu ono služi. Treba nam novinarstvo koje će se bazirati na poštovanju osnovnih profesionalnih standarda, na provjeri izvora, na vraćanju integriteta novinara i urednika, na otvaranju tema od javnog interesa. Ako imamo medije koji su odgovorni, otvoreni i transparentni prema publici, onda je to win-win pozicija i za medije i za publiku, jer to je odnos baziran na povjerenju i u službi javnog interesa. Regulacija internet prostora je vrlo osjetljiv pristup koji ostavlja rizik za ugrožavanje demokratije i otvara pitanje - ko bi onda bio čuvar istine?", zaključila je u razgovoru za Klix.ba Aleksandra Temenugova koja trenutno koordinira projekt "Makedonska koalicija za medijsku pismenost".

Potreban puno širi pristup analizi lažnih vijesti

Lažne vijesti danas shvatamo znatno šire u odnosu na prevladavajuće definicije koje su pod tim pojmom prvotno podrazumijevale političku satiru. No, u posljednjoj godini veći dio javnih rasprava o lažnim vijestima referira se na američke predsjedničke izbore i činjenicu da je kroz društvene mreže objavljen velik broj izmišljenih vijesti, preko izmišljenih portala i kanala, smatra i doc. dr. sc. Igor Kanižaj iz Hrvatske koji je nedavno boravio u Sarajevu na konferenciji Media Meets Literacy, a koju je organizirao Media Centar. Zaposlen je kao docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je nositelj šest kolegija na Studiju novinarstva i adekvatan je sagovornik o temi lažnih vijesti. Smatra da nam je danas uistinu potreban puno širi pristup analizi lažnih vijesti koje susrećemo ne samo u politici, već puno šire.

"Lično sam sklon pod pojmom lažnih vijesti smatrati svaku propagandnu poruku koja pokušava preuzeti vjerodostojnost vijesti i zavarati publiku", kazao nam je Kanižaj i naglasio da je edukacija zapravo temelj.

Igor Kanižaj klix.baIgor Kanižaj

"Često studentima kažem da su povlašteni jer uistinu mogu koristiti sve najnaprednije alate i postupke u razotkrivanju laži. Zamislite prve odjele za provjeru činjenica i informacija prije 100 godina u poznatom magazinu 'Time', kada nije bilo televizije, interneta, bežičnih mreža i raznovrsnih aplikacija. Ali već tada su se novinari svim silama trudili razotkriti laži i provjeravati sve činjenice kojima se koriste u radu, kako bi sačuvali svoju vjerodostojnost. Ima sve više i organizacija koje se bave provjeravanjem činjenica, iako su većim dijelom usmjerene na analize i praćenje izjave političara, a vidjeli smo da neki to rade i pristrano. No, danas je provjeravanje informacija lakše nego ikada i potrebno je postaviti samo nekoliko osnovnih pitanja: Tko je napisao/kreirao informaciju? Kome je namijenjena? Kada je objavljena? Koji su izvori navedeni? Mogu li ih provjeriti? Kome će informacija koristiti, a kome štetiti? Što se čini da je namjerno izostavljeno? Što se preuveličava? Ima li druge strane? Je li domena stranice vjerodostojna? Izvještava li još neko o tom događaju? To su samo neka od pitanja koja su osmislile brojne organizacije poput npr. Common Sense Media, ali i drugih. Kao što vidite, provjera traži dosta vremena…", rekao nam je Kanižaj.

Pojasnio je i da u Hrvatskoj postoje projekti koji se bave provjeravanjem informacija, ali da to nije dovoljno. Smatra da je površno ako samo u provjerama informacija vidimo rješenje.

Publici nedostaje kritička dimenzija vrednovanja medijskog teksta. Uostalom, pogledajte kako lako i vrsni novinari mogu prenijeti lažne informacije. Lažne vijesti su zapravo veliki izazov za naša društva i čini mi se da taj problem još uvijek nismo ozbiljno shvatili, pogotovo profesija. Jordi Torrent je na MMLS konferenciji u Sarajevu rekao kako se prvi put i političari osjećaju ugroženima zbog lažnih vijesti pa je lako za očekivati i snažniju regulaciju. A povijest nas je naučila da regulacija uvijek dolazi kada zakaže samoregulacija…", zaključio je u razgovoru za Klix.ba Igor Kanižaj.

За проектот

Високата школа за новинарство и за односи со јавноста во партнерство со Институтот за различности во медиумите од Лондон и со дневниот весник „Нова Македонија“ во периодот 2016-2018 г. ќе го реализира проектот „Медиумска писменост во ера на наплив на информации: Македонска коалиција за медиумска и информациска писменост“.

Повеќе

За весникот „Медиум“

„Медиум“, весникот на сите средношколци е плоштадот на слободата на младите луѓе. Средношколец си и сакаш да пишуваш во весник. Стани дел од редакцијата на првиот средношколски весник кој излегува еднаш месечно во „Нова Македонија“.

Повеќе

 
Адреса
ул. „Јуриј Гагарин“, бр. 17/1-1, Скопје тел. 02 / 30 90 004